Council of Europe adopts first European Ethical Charter on the use of artificial intelligence in judicial systems

STRASBOURG 04/12/2018

© Shutterstock

© Shutterstock

The European Commission for the Efficiency of Justice (CEPEJ) of the Council of Europe has adopted the first European text setting out ethical principles relating to the use of artificial intelligence (AI) in judicial systems.

The Charter provides a framework of principles that can guide policy makers, legislators and justice professionals when they grapple with the rapid development of AI in national judicial processes.

The CEPEJ’s view as set out in the Charter is that the application of AI in the field of justice can contribute to improve the efficiency and quality and must be implemented in a responsible manner which complies with the fundamental rights guaranteed in particular in the European Convention on Human Rights (ECHR) and the Council of Europe Convention on the Protection of Personal Data. For the CEPEJ, it is essential to ensure that AI remains a tool in the service of the general interest and that its use respects individual rights.

The CEPEJ has identified the following core principles to be respected in the field of AI and justice:

  • Principle of respect of fundamental rights: ensuring that the design and implementation of artificial intelligence tools and services are compatible with fundamental rights;

  • Principle of non-discrimination: specifically preventing the development or intensification of any discrimination between individuals or groups of individuals;

  • Principle of quality and security: with regard to the processing of judicial decisions and data, using certified sources and intangible data with models conceived in a multi-disciplinary manner, in a secure technological environment;

  • Principle of transparency, impartiality and fairness: making data processing methods accessible and understandable, authorising external audits;

  • Principle “under user control”: precluding a prescriptive approach and ensuring that users are informed actors and in control of their choices.

For the CEPEJ, compliance with these principles must be ensured in the processing of judicial decisions and data by algorithms and in the use made of them.

The CEPEJ Charter is accompanied by a n in-depth study on the use of AI in judicial systems, notably AI applications processing judicial decisions and data.

The CEPEJ brings together experts from the 47 member states of the Council of Europe with the aim of improving the quality and efficiency of the European judicial systems and strengthening the court users’ confidence in such systems.

http://www.coe.int/

KOMUNIKACIJA – VJEŠTINA ILI FRAZA?

Nebrojeno smo puta čuli i izgovorili tu magičnu riječ KOMUNIKACIJA, ali da li uopće znamo njeno pravo značenje i suštinu?

Čak i kada smo sigurni da imamo komunikaciju nije li nam se dešavalo da se ipak ne razumijemo?

Nastavi čitati “”

Sretan nam naš i međunarodni dan Mira!

Međunarodni dan Mira obilježava se 21. rujna svake godine!

Utemeljila ga je Generalna skupština Ujedinjenih naroda 1981. godine u svrhu obilježavanja i jačanja ideala Mira među svim narodima i državama.

Generalna skupština Ujedinjenih naroda (UN) rezolucijom iz 2001. godine, usvojila je i prijedlog da se na isti dan obilježava i Svjetski dan prekida vatre i Dan bez nasilja kako bi se posvetilo određeno vrijeme promoviranju ideala Mira i iskazivanju posvećenosti Miru pozitivnim primjerima. Nastavi čitati “Sretan nam naš i međunarodni dan Mira!”

WE i HUM

Četvrtak u HUM-u!

Nakon predstavljanja članica i gostiju dr.sc. Srđan Šimac, predsjednik HUM-a, inspirirao nas je temom „Upravljanje konfliktima kao preduvjet uspješnog poslovanja“.

Lili Rodić i Nina Božičević upoznale su nas sa izazovima GDPR-a u malim i srednjim tvrtkama, a druženje se nastavilo i nakon predviđenog vremena zbog velikog interesa svih prisutnih.

Hvala HUM-u, do slijedeće suradnje i zajedničkih projekata!

OSTAVIMO ISPOD BORA I OBEĆANJE

Polako ispraćamo i ovu godinu, odbrojavamo dane, sate, razmišljamo o događajima koju su je obilježili i planovima za iduću godinu.

Bez obzira na to da li ćemo je se sjećati po dobrom ili lošem, svakako ćemo se potruditi ispratiti je dostojanstveno i ono što je najvažnije priuštiti što više veselja najmlađima.

Pored poklona pod okićenim borom vrijeme je da se zapitamo što im ostavljamo na njihovom putu odrastanja i što možemo učiniti da postanu dobri, uspješni i zadovoljni ljudi.

Nastavi čitati “OSTAVIMO ISPOD BORA I OBEĆANJE”

KAKO SMO PROSLAVILI MEĐUNARODNI DAN TOLERANCIJE

Međunarodni Dan tolerancije,  16. studenog, proglasila je Opća Skupština Ujedinjenih naroda 1996. godine, u skladu sa Deklaracijom o principima tolerancije.

UNESCO je još 1995. godine definirao toleranciju kao poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje raznolikosti kultura, oblika izražavanja i oblika humanosti, zasnovanu na znanju, otvorenosti, komunikaciji, slobodi mišljenja, savjesti i uvjerenja.

Deklaracija označava Toleranciju kao bogatstvo različitosti kao moralnu odgovornost, političku i pravnu obvezu, kao vrijednost koja mir čini mogućim.

Kada potražimo u enciklopediji značenje riječi tolerancija, na prvu ostajemo u najmanju ruku iznenađeni!

Toleriram………dakle trpim?

tolerancija (lat. tolerantia: podnošenje, trpljenje). 

1. Sposobnost podnošenja stresa, boli, napora ili frustracije, bez većih teškoća i pružanja otpora.

Iako nas djelomično utješi objašnjenje “bez većih poteškoća“ i dalje nam je teško makar i samo pomisliti na „stres, bol i napor“, dok mnoge još više uznemiri „bez pružanja otpora“!

2. Način postupanja ili stajalište o ljudima, stvarima ili idejama koje ne smatramo vrijednima ili poželjnima, ali postojanje kojih ne želimo ni na koji način otežavati ili ugrožavati.

Dakle, unatoč drukčijem mišljenju, običaju ili vjerovanju, spremni smo tu različitost spoznati i prihvatiti te bez obzira na vlastito mišljenje i osjećaje nikoga ne sprječavati u njegovu ponašanju i djelovanju.

Da li je to moguće?

Koliko je napora potrebno uložiti da prihvatimo nešto sa čime se ne slažemo, nešto što je toliko različito od našeg sustava vrijednosti?

Toleriram………..slobodno odlučujem?

Ljudska je povijest prožeta govorima i napisima o toleranciji i suživotu dok je ista ta povijest svjedokom nebrojenih primjera netrpeljivosti, mržnje i diskriminacije.

Većinom iz razloga nerazumijevanja, nepovjerenja i straha od nepoznatog.

Posljedice netolerancije uzrok su različitih negativnih ponašanja, uvreda, prezira, ignoriranja, verbalnog i fizičkog nasilja.

 

 

Često se tolerancija poistovjećuje sa slabošću i ustupkom na štetu vlastitog identiteta, gubitkom kulturnog nasljeđa i napuštanjem vlastitih uvjerenja.

Ali da li je upravo ta raznolikost zajedničko nasljeđe čovječanstva?

Da li nam upravo različitost daje mogućnost izbora i kreativnosti?

Nije li tolerancija aktivan stav kojim svjesno prihvaćamo drukčije bez straha od gubitka vlastitih vrijednosti?

Predrasude o pojedincu, nekoj skupini, zajednici ili cijelom društvu stvaraju nam lažne slike o nama samima. Stvaraju nam lažna uvjerenja da smo bolji, jači, pametniji. Izazivaju negativne emocije, strahove i nesigurnosti, ne daju nam priliku da se razvijamo i da zaista postajemo slobodni. Slobodni u razmišljanju, komunikaciji, odlučivanju, savladavanju svakodnevnih izazova.

Ako se smatramo slobodnim i demokratskim društvom to podrazumijeva da se u skladu sa time i ponašamo, jer bogatstvo društva očituje se u različitostima njegovih pojedinaca.

Čini se da se ove godine više nego ikada u javnosti spominje Međunarodni dan tolerancije, u odgojno obrazovnim ustanovama, udrugama, medijima i samim tim činom daje šansu ne samo drugima već kvalitetnijem životu i emocionalnoj harmoniji u nama samima.

Da li smo spremni riskirati i odabrati jedan dan u mjesecu u kojem bi bez obzira na životne situacije s kojim se susrećemo bili tolerantniji prema drugima?

 

Izvori:

https://mirenje.hr/o-nama/

http://www.enciklopedija.hr/

https://psiholoskikutak.weebly.com/tolerancija.html

 

ZAŠTO IH MNOGI NE VOLE?

Pravnička profesija, kao jedna od najstarijih profesija, bilo da se radi o sucima, odvjetnicima ili ostalim pravnicima, profesija je kojoj je namijenjena rijetko plemenita uloga, uloga brinuti se o pravima onih koji to sami ne mogu učiniti.

U posljednje vrijeme svjedoci smo sve žešćih napada na pravosuđe, negativnih percepcija pravosudnog sustava i njegovih sudionika, kako u medijima tako i u javnosti.

Nastavi čitati “ZAŠTO IH MNOGI NE VOLE?”