KOMUNIKACIJA – VJEŠTINA ILI FRAZA?

Nebrojeno smo puta čuli i izgovorili tu magičnu riječ KOMUNIKACIJA, ali da li uopće znamo njeno pravo značenje i suštinu?

Čak i kada smo sigurni da imamo komunikaciju nije li nam se dešavalo da se ipak ne razumijemo?

Nismo li imali situacija u kojima je naša komunikacija završavala konfliktom?

 

I u konačnici, možemo li priznati da u pojedinim slučajevima i kada bismo željeli komunikacije uopće nema?

Komunikacija je proces razmjene informacija preko dogovorenog sistema znakova, odnosno proces slanja informacija sebi ili bilo kojem drugom entitetu, najčešće putem jezika. Riječ komunikacija doslovno znači: podijeliti, učiniti nešto općim ili zajedničkim. Komunikacija je obično opisana prema 3 glavne dimenzije: sadržaju, formi i cilju. Sadržaj komunikacije i forma kreiraju poruke koje se šalju prema cilju. Cilj može biti sam čovjek, druga osoba ili drugi entitet poput grupe, organizacije ili društva.

Znanstvena disciplina koja proučava komuniciranje jest komunikologija. Slično kao i u mnogim srodnim znanostima, postoji više desetaka, pa čak i stotina različitih definicija komunikacije i još uvijek nema jedne koju bi prihvatila većina znanstvenika koji se bave ovim znanstvenim poljem.

SOCIJALNI DIJALOG – BROJKA ILI SADRŽAJ

Jednom od primjera komunikacije imali smo prilike prisustvovati na nedavno održanom okruglom stolu u Europskom domu u Zagrebu. U organizaciji Novog sindikata i partnera, predstavljen je projekt usmjeren na gospodarska i socijalna pitanja.

Predstavnici sindikalnih organizacija, Grada Zagreba, Hrvatske udruge za mirenje, Zagrebačkog inovacijskog centra, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i ostali gosti sjeli su za stol i iznijeli svoja stajališta, kako u pogledu zakonske regulative tako i u pogledu dijaloga i suradnje. Komunikacija, bilo da se radi o konzultativnim dijalozima ili pregovaračkim aktivnostima, neće biti nimalo jednostavna i laka.

Zaključak prvog okruglog stola u sklopu EU projekta u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020, jest da dijalog uvijek ima smisla i nema alternativu.

U periodu koji predstoji i shodno dobivenoj novoj prilici, politika i socijalni partneri imaju mogućnost, obvezu i odgovornost iskoristiti sve raspoložive resurse da dijalogu i suradnji postave nove, čvrste temelje za razvitak našeg društva, daju primjer i podignu svijest građana usmjerenu na kvalitetniju komunikaciju i postizanje zajedničkih ciljeva.

PRIVATNA I POSLOVNA KOMUNIKACIJA

Bilo da se radi o privatnoj ili poslovnoj komunikaciji, kada razlikujemo i formu i sadržaj i cilj, komunikacija je proces razmjene misli, osjećaja i poruka koji se nužno odvija kad god postoji interakcija (međuodnos, međudjelovanje).

 

U svima njima komunikacija se promatra ili kao proces ili kao stvaranje značenja ili kao prijenos određene informacije ili poruke, a vrlo često i kao kombinacija dvaju pogleda, ili čak kao sve troje zajedno.

Može kraće i jednostavnije:

„Prenošenje  informacija od pošiljatelja do primatelja uz razumijevanje značenja i povratne informacije.“

Prema I. Kantu misliti se ne može drugačije nego u zajednici s drugima, i upravo misliti u zajednici s drugima bit je društvene komunikacije.

Svaka komunikacija ima sadržajni aspektpredmet razgovora i odnosni aspektočekivanja i stav prema sugovorniku, jer se održavanje komunikacije temelji na dvosmjernosti, odnosno na uspostavi povratne veze  između sugovornika, a sadrži verbalnu i neverbalnu komponentu – verbalna  riječi i neverbalna – geste, mimika, naglasak, stil govora, položaj tijela.

OSNOVNE VJEŠTINE KLJUČNE ZA DOBRE MEĐULJUDSKE ODNOSE

–              Aktivno slušanje

–              Asertivno izražavanje/govorenje

–              Suradnja

–              Konstruktivno rješavanje problema

–              Prorađivanje sukoba

Na prvi pogled čini se jednostavno.

U suštini i jest………onda kada postane naš stil života.

Onda kada postane dio nas, kada nam je stalo i do drugih i do samih sebe, kada promijenimo neke naše obrasce ponašanja.

Aktivno slušanje

Sve dok budemo čuli, a mislili svoje, slušali, a čuli samo ono što nas zanima, prekidali sugovornika, kritizirali, okrivljavali, razuvjeravali ili još gore, prijetili, moralizirali, zapovijedali; šanse za dobru komunikaciju postaju nam sve manje. A time i cilj koji komunikacijom želimo postići sve dalji.

Zato je aktivno slušanje, koje nam je sve veći problem iz razloga nedostatka vremena i strpljenja, a koje podrazumijeva usmjeravanje pažnje na ono što osoba govori i osjeća i uzvraćanje vlastitim riječima kako smo razumjeli govornikovu poruku (i riječi i osjećaje) prioritet broj jedan.

Sve dok budemo pokazivali brigu i interes za sugovornika bolje ćemo biti informirani o situaciji, smiriti ljude i napete situacije, potaknuti druge da i nas slušaju, poboljšati odnose i daljnju komunikaciju koja samo na taj način može dovesti do veće suradnje i boljeg rješavanja problema.

I na kraju, zbog činjenice da nam sve više nedostaje strpljenja da sugovornika saslušamo i činjenice da osnova svake dobre komunikacije upravo sa slušanjem počinje, vrijeme je da naučimo slušati. A uz primjenu različitih tehnika i interpersonalnih stilova ponašanja naučimo komunicirati i dođemo do svog cilja.Kako u privatnom tako i u poslovnom životu neka to bude jedan od zadataka koje smo si postavili za predstojeću 2019.

 

Izvori:

Hrvatska udruga za mirenje HUM

WIKIPEDIJA

HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA

Mr.sc.Maja Uzelac, prof.fil. i medijatorica

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *